Mlađe generacije odrasle su u uvjerenju da su masnoća i kolesterol
opasni. Stariji, koji se još sjećaju da su kao djeca mazali svinjsku mast
po kruhu, nisu uklanjali masne dijelove s mesa i jeli su slaninu kad god
je bila pristupačna, odavno su se odrekli masne hrane iz straha da im se
ne poveća kolesterol i začepe krvne žile. Srećom, posljednjih godina
ipak dolazimo do nekih novih saznanja pa je i rasprava o masnoćama
sve intenzivnija. S jedne strane nalaze se upozorenja stručnjaka o
štetnosti masnoća i kolesterola uz preporuke da se masna hrana zamijeni
light verzijama, dok s druge strane imamo moderne spoznaje koje
potvrđuju da su masnoće zdrave, potrebne i neophodne za dobro
zdravlje, a znamo i da su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske
prehrane. Čemu ili kome vjerovati? Rekla bih prvenstveno zdravom
razumu, prirodi, ali i modernoj znanosti. Prirodne masnoće životinjskog
porijekla nikada nisu bile opasne za čovjeka, već su tisućama godina
sačinjavale važan dio njegove prehrane. One su neophodne za normalan
razvoj i funkcioniranje ljudskog organizma. U novije su vrijeme brojni
znanstvenici, liječnici i novinari širom svijeta pretraživali svu
pristupačnu znanstvenu literaturu i nisu našli nikakvih ozbiljnih
znanstvenih dokaza o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog
porijekla, niti o opasnosti kolesterola. Upozorenja o štetnosti masnoće i
kolesterola temelje se na neosnovanim mitovima i zabludama iz druge
polovice 20. stoljeća. Moderna istraživanja pokazala su da su zapravo
industrijski obrađivana biljna ulja i margarini ti koji su vrlo štetni za
zdravlje, dijelom zbog prevelike količine inflamatornih omega-6 masnih
kiselina, dijelom zbog procesa hidrogeniziranja (očvršćivanja) koji se
dobiva brutalnom manipulacijom ovih ulja na molekularnoj razini, kao I zbog sadržaja raznih kemikalija koje se koriste u procesu rafiniranja
ulja.
Zasićene masne kiseline su masnoće uglavnom životinjskog
porijekla kojih prirodno ima u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu,
siru, vrhnju i drugim mliječnim proizvodima, kao i u kokosovom ulju.
Ove su namirnice također bogate kolesterolom, posebice žumanjak.
Osobito su važne za mozak i nervni sustav. Preko 60% ljudskog mozga
sastoji se od masnoće, ali ne od onih vrsta kakve nalazimo u margarinu
ili sojinom i suncokretovom ulju, nego od zasićenih masnih kiselina
kakve nalazimo u hrani životinjskog porijekla. Nažalost, posljednjih
nekoliko desetljeća neutemeljene fobije od masnoće dovele su do toga
da većina ljudi pati od nedostatka masnoće u organizmu, s čime se slaže
sve više liječnika i znanstvenika.
Zasićene masnoće i kolesterol važne su komponente zdrave stanične
stjenke (ovojnice ljudskih stanica). Zasićene masnoće daju staničnoj
stjenci optimalnu čvrstoću, a bez kolesterola bi se milijarde naših
stanica pretvorile u želatinoznu masu. Za razliku od višestruko
nezasićenih masnoća (npr. onih iz biljnih ulja), zasićene masnoće ne
oksidiraju tako lako jer imaju vrlo stabilnu molekularnu strukturu.
Usput rečeno, arterosklerotski plak (naslage na krvim žilama) sastoji se
uglavnom od višestruko nezasićenih masnoća i to onih oksidiranih.
Zasićene masnoće sadrže vitamine A i D koji su važni za vid, kožu,
sluznice, kosti, normalan rad srca i psihičku ravnotežu. Imunološki
(obrambeni) sustav funkcionira bolje ukoliko unosimo dovoljno
zasićenih masnoća, a one su potrebne i za razvoj i bolji kapacitet pluća
te smanjenje rizika od upala. One štite i jetru i snižavaju razinu
lipooksigenaze u krvi, jednog od čimbenika srčano-žilnih bolesti.
Smanjenim unosom zasićenih masnoća, nemoguće je dobiti
dovoljno vitamina topivih u mastima (A, D, E, K). Mnoštvo hranjivih
tvari iz povrća ne možemo iskoristiti ako se povrće ne pripremi s
masnoćama i to onim zasićenim, jer samo zasićene masnoće imaju
sposobnost da se odupru djelovanju visokih temperatura i time ne
oksidiraju. Osim toga, masnoća nam osigurava dugotrajnu izdržljivost,
ne dovodi do nedostatka energije te od svih makronutrijenata daje
najbolju sitost.
Kolesterol i zasićene masnoće okrivljeni su za uzrokovanje srčanožilnih
bolesti, no sve se više liječnika i znanstvenika slažu da j e ovo
bilo neosnovano. Kolesterol nije štetan, on je važna i potrebna tvar za
ljudsko tijelo. Potreban je za proizvodnju hormona, za popravak
oštećenih stanica tijela te za jačanje imunološkog sustava organizma.
Kolesterol je građevinski materijal za hormone koji imaju cijeli niz
važnih funkcija u tijelu kao npr. da djeluju protiv stresa i štite protiv
srčano-žilnih bolesti. Kolesterol čisti i neutralizira toksine koji nastaju
raznim upalnim procesima u tijelu, a oni opet nastaju zbog prekomjerne
konzumacije šećera i drugih rafiniranih ugljikohidrata te industrijski
obrađenih biljnih ulja i masnoća u kojima prevladava inflamatorna
omega-6. Majčino mlijeko obiluje kolesterolom i enzimima koji djetetu
pomažu da što bolje iskoristi ovu hranjivu tvar, jer upravo
novorođenčad i mala djeca trebaju hranu bogatu kolesterolom radi
normalnog razvoja mozga, živčanog sustava i mnogih drugih funkcija u
tijelu.
Hrana bogata prirodnim masnoćama čovjekova je izvorna hrana.
Prirodne masnoće nikada nisu bile štetne za ljudsko zdravlje, one ne
uzrokuju ni bolest ni debljanje. Ono što je štetno je nova, rafinirana,
industrijski prerađena hrana, puna manipuliranih biljnih ulja i
transmasnoća, kemijskih dodataka, modificiranog škroba, šećera i
njegovih jeftinih zamjena: škrobnog, glukoznog, fruktoznog i
kukuruznog sirupa. Suvremena znanstvena istraživanja nude nebrojene
dokaze da j e ta nova hrana izravni uzročnik civilizacijskih bolesti
zapadnog svijeta: debljine, dijabetesa tipa 2, srčano-žilnih bolesti
(začepljenja žila, srčanog i moždanog infarkta), autoimunih bolesti,
alergija i mnogih vrsta raka. Ali zašto nas onda stručnjaci već desetljećima savjetuju da ne
jedemo masno? Nažalost, ne živimo u humanitarnom, nego u
ekonomskom društvu koje se zasniva na profitu, a industrija hrane i
lijekova, kao i sve ostalo, dio su tog ekonomskog društva u kojem
proizvođači gledaju na to što im se više isplati, a ne na to što je za nas
potrošače zdravije. K tome i državne službe zadužene za prehranu i
zdravlje, prvenstveno štite industriju, umjesto nas. Strah od visokog
kolesterola potencira i farmaceutska industrija, a kako i ne bi kada su
najprodavaniji lijekovi na svijetu statini, sredstva za snižavanje
kolesterola. Kampanja protiv kolesterola zapravo je jedna od najvećih
prijevara 20. stoljeća.
Нема коментара:
Постави коментар